Život
Od oca ili majke: Nauka konačno razjašnjava od koga deca nasleđuju inteligenciju

Nekoliko studija je pokazalo da se inteligencija prenosi samo od jednog od roditelja. Razlog za ovo asimetrično nasleđe leži u hromozomima. Dakle, inteligencija ima svoje korene u genetskom nasleđu roditelja, ali samo od jednog od njih.
Poslednjih decenija, različite studije su identifikovale značajnu vezu između majčinih gena i razvoja viših funkcija mozga. Studija koju je sproveo Univerzitet u Kembridžu 1984. pokazala je da se geni povezani sa inteligencijom prenose po majčinoj liniji.
Žene imaju dva X hromozoma, dok muškarci imaju samo jedan, što povećava verovatnoću da deca naslede gene povezane sa inteligencijom od majke. Ova studija je bila jedna od prvih koja je istakla ovaj trend, a od tada su druge studije podržale ovu hipotezu. Naučna osnova leži u postojanju „utisnutih gena“. Ove genetske komponente, kako su opisali biolozi, ponašaju se različito u zavisnosti od toga da li potiču iz muškog ili ženskog tela.
Istraživački tim je analizirao određene komponente, kao što su biohemijski i genetski faktori u mozgu, i zaključio da geni majke pružaju mnogo više informacija za razvoj moždanih struktura povezanih sa razmišljanjem i mentalnim operacijama kod beba. Pored genetike, razvoj inteligencije doprinosi i odnos majka-dete: dete koje dobije naklonost i majčinu podršku imaće veću radoznalost i sposobnost rešavanja problema.
Drugi faktori koje treba uzeti u obzir
Važno je napomenuti da na inteligenciju utiču i faktori okoline, kao što su obrazovanje i rana stimulacija, ali postoje i drugi faktori:
Obrazovanje: Kvalitet i kvantitet obrazovanja koje osoba dobija može značajno uticati na njen intelektualni razvoj. Kognitivna stimulacija kroz podučavanje i učenje je ključna.
Ishrana: Uravnotežena i hranljiva ishrana tokom detinjstva i adolescencije je neophodna za razvoj mozga. Nedostaci u ishrani mogu negativno uticati na kognitivne sposobnosti.
Rana stimulacija: Izlaganje raznim stimulansima od ranog uzrasta, kao što su obrazovne igre, čitanje i kreativne aktivnosti, može podstaći intelektualni razvoj.
Porodično okruženje: Stabilno i bogato porodično okruženje, gde se učenje podstiče i pružaju mogućnosti za istraživanje i otkrivanje, može poboljšati inteligenciju.
Društvene interakcije: Odnosi sa prijateljima, porodicom i drugovima iz razreda mogu uticati na razvoj društvenih i emocionalnih veština, koje su važne komponente inteligencije.
Pristup resursima: Pristup knjigama, tehnologiji i drugim obrazovnim alatima može olakšati učenje i intelektualni razvoj, što je ključna mera intelektualnog rasta.
Mentalno zdravlje: Okruženje koje promoviše emocionalno i mentalno blagostanje je ključno, jer stres i anksioznost mogu negativno uticati na sposobnost učenja i obrade informacija.
- ZanimljivostiPRE 3 дана
Test podsvesti: Broj konja koje vidite na slici otkriva sve o vama i vašem pogledu na život
- ŽivotPRE 3 дана
Jedan lekar otkriva trik pomoću koga će se krpelj maltene sam odlepiti – nema ni bola ni čupanja
- ŽivotPRE 3 дана
Kažu da broj cipela koji nosite otkriva koliko dugo ćete živeti: Pogledajte tabelu i saznaćete istinu
- ŽivotPRE 3 дана
Lekar podmladio svoje telo za 20 godina! Otkrio 1 tajnu koju baš svako može da primeni
- ZanimljivostiPRE 2 дана
Koji je zbir svih brojeva na ovoj slici: Težak zadatak koji će rešiti samo genijalci
- ŽivotPRE 3 дана
Šta je ovaj svetogorski monah rekao o sreći u uspehu: ‘Ljudi sa ovim osobinama su siromašni i ne žive dugo’
- ZanimljivostiPRE 3 дана
Znate li zašto dobijamo čašu vode kad naručimo kafu? Nije za piće, evo u čemu je caka
- ZanimljivostiPRE 3 дана
Mnogi Srbi odrasli su na ovom keksu, ali ga svi pogrešno jedemo, evo kako je pravilno